Ovo mi je bilo jedno od najtežih pecanja u životu
Veče pred
Gradac ovako je sve počelo.
Pilo se WEISS GOLD(levo i srednje) i KRUGHER & BRENT.
I slušalo ovo https://www.youtube.com/watch?v=_eEB6aj3uyM i ovo https://www.youtube.com/watch?v=GURfnBBVuuU
Spavali smo po 3h odprilike i ujutru nastavili druženje na Gradcu sa malim ali bradatim dodatkom u ekipi u vidu Slavka (Hakinena).
Ako obratite pažnju videćete da na ovoj slici po dva čoveka imaju kape, naočare za sunce, čizme do kuka, štap u levoj ruci i brade. Ova druga dvojica to nemaju
Marko i ja smo odmah krenuli uzvodno, a Oholi i Slavko su ostali da Oholi nabudži cipelu i Slavko jede. Sustižu nas na prvoj krivini iznad mesta gde je do skora bila brana kod "Pačeta". Tu se Marko upisuje i Oholi tu overava svoj vodootporni aparat. Uz put kroz kanjon se sustižemo nekoliko puta. Puštam ostatak ekipe da malo odmakne, pošto sam umoran od skakanja i piva od prethodne noći, a i od nespavanja.
Pošto ništa ne uspevam da uhvatim malo se igram slikajući prirodne lepote.
Kod zidića u kanjonu nailazi ribočuvar (dok sam obavljao malu nuždu). Tu smo malo popričali pa mi on reče kako se jedna kilašica javlja na površini u viru iznad Rokine kuće. Ispostaviće se da je to ona riba koja je Oholom zadavala muke kasnije. Odlučujem da preskočim ostatak kanjona. Sustižem ostatak ekipe u krivini iznad kaskade u kanjonu u trenutku dok Oholi slika Slavka sa jednom lepom pastrmkom. Pružam korak i susrećem još jednog mušičara malo uzvodno. Dolazim do vira iznad Rokine kuće suprotnom obalom Iz senke malo osmatram vir. Nigde ne vidim pastrmku koju mi je tipovao Ognjen (ribočuvar). Pada mi napamet da je možda zaronila pošto su na plažici sa moje strane vira dva lika koji se sunčaju pa su je možda uplašili. Menjam muve ali ništa ne pomaže, pokušavam na nimfu i makar dobijam upis. Obratite pažnju na oštećena peraja, kasnije mi je Oholi rekao da je skoro poribljeno primercima ove veličine.
Nastavljam ka Šarenom Platnu. U viru kod uliva kanala i onom iznad njega se kupaju neki likovi. Produžavam do vira gde je bilo brvno pošto sam prošli put kod njega upecao dužičastu. Međutim ne vidim aktivnost ribe i posle par minuta pokušavanja na suvu prelazim na nimfu, a zatim i na teški strimer. Napuštam taj vir i dolazim do nizvodnog dela vira iznad izvora sa selenom gde zapažam nekoliko pastrmki između 15-25cm. Međutim one odlaze uzvodno posle nekoliko sekundi iako sam ostao sakriven u senci. Na uzvodnom delu vira vidim 2 od oko 30cm kako se hrane na 20-30cm ispod površine. Prilazim polako međutim njih dve zaranjaju. Video sam ih i dalje i pritajio se u senci obližnjeg drveta. Kada su ponovo izašle ne videlo pokušavam nekoliko minuta međutim kao da nisu zainteresovane više. Onda sam pokušao da priđem odozdo suprotnom obalom međutim ni to nije dalo rezultate. Prelazim na sledeći vir uz stenu na kraju brzaka međutim i tu ostajem kratkih rukava.
Počinjem već da se nerviram, spavao sam manje od 3 sata umoran sam (srećom da me je mamurluk prošao), potegao sam toliki put i platio 1500din dozvolu da bih upecao pastrmku kao prst, pa bolje da sam otišao na Savu i pecao kedere na muvu makar su veći od nje i više bih ih upecao. Razmišljam da možda treba pokušati u brzaku i u tom trenutku omanje krdo krava nekih 50m iznad mene prelazi reku. Naravno popizdeo sam ali šta je tu je makar je priroda lepa, ako ništa ne upecam nabraću nanu i kupine pa ću kući da kuvam čaj i džem
Idem desnom obalom brzaka koja je oko 1-1,5m iznad vode kroz kupinjak, nekih 10m uzvodno od vrbe odlučujem da zabacim. Kažu prvo pecaš najbliže sebi, ajde. Zabacujem (bolje rečeno spuštam) muvu nekih 1-2 od obale i puštam da je voda nosi do senke koju vrba baca na vodu. U tom trenutku potapam muvu (koju mi je Oholi dao, fala), udarac i KONTRA. Tu jeeeeeeeeeeee divljakuša jurca uz maticu pa niz, nabija u dno pa ponovo par begova. Zamaram je posle minut dva i na kraju privlačim, sad samo treba sići sa visoke obale. Uspevam i to bez kvašenja, prihvatam je i shvatam da je duga 32cm, a ne 40 kolika mi je delovala tokom borbe. Slika na brzaka i doviđenja. Možda sam jedino srećniji bio kada sam upecao prvu pastrmku u životu.
Ova pastrmka mi je definitivno popravila raspoloženje. Idem još dvadesetak metara uzvodno i sa obale zabacujem na 1-2m od suprotne pošto sam tamo video par javljanja ribe. Na ovom mestu je
Gradac širok i prilično brz. Posle nekolio zabačaja na Oholijevog ZŠF mi se diže solidna riba koja pravi okret za 180° ispod same površine i vraća se pod svoj kamen. Koncentiši se Jovane, ajde možeš ti to, bodrim sam sebe. Bacam muvu na isto mesto jedva je vidim u nemirnoj vodi pospanim očima i psujem sam sebe kud nisam poneo naočare. Posle 2-3 zabačaja ista situacija pastrmka od nekih 40cm pravi ludački okret i vraća se u svoju jazbinu. Uff, šta sad, menjam par muva i odustajem. Pokušaću ponovo u povratku. Odlazim do vira kod kog često roštiljaju. Virčinu kod stene je voda totalno zasula. pokušavam tu oko par krupnijih kamenova ali ništa. Idem do kaskade 15-20m uzvodno i pod samom kaskadom u kontra toku iza bliže matice dobijam još jendu finu pastrmku. Zamoljavam izletnika koji stoji pored da me slika.
Par zabačaja pod dalju maticu ispod kaskade rezultiraju jednom sitnijom ribom od oko 15cm. Produžio sam uzvodno ka izvoru. Na mestu na kom se završava tišak ispod kamenitog brzaka dobijam jednu od oko 25cm koja se sama kači, ne dajem kontru i ona ubrzo spada. Na ulazu u kameniti vir dobijam jednu od 22-3cm. Tu me sustižu Marko i Slavko (skoro kao Mirko i Slavko). Nešto drndam oko predveza i muve, Marko odlazi uzvodno, a Slavko sedi samnom i komentarišemo današnje ulove. Opet krave prelaze reku. Prošlo je nekih 10-15 min taman sam izabrao jedan vir između 2 kamena, kad nailazi deda čobanin i pita de su mu krave. Kažem prešle su reku i otišle uzvodno. Deda ni pet ni šest zagazi kroz vir u koji ja zabacujem sa sve svojim džukcem. Hteo sam da ga udavim tu na licu mest odma sada odma i njega i džukelu, razum je ipak prevladao. Odlazim uzvodno sustižem drugare na vrhu brzaka kod velikog vira, prolazim pored njih i idem ka izvoru. Tamo sam uhvatio jednu veliku majsku koju nisam uspeo da slikam i jednu maslinastu jednodnevku.
Juče je što se rojenja tiče bio čudnovat dan, video sam kamenjarku, nekoliko velikih majskih, i nešto malo ovih maslinastih, pred sam marak sam video i malo krupnih smeđih (fazan) jednodnevki, ali ništa se nije ozbiljnije rojilo.
Na izvoru opet srećem nesrećnog dedu i njegovo krdo i neko dvoje matoraca (valjda su ljudi mislili da mogu malo da se osame u toj vukojebini). Skidam suvu vezujem nimfu i prečešljavam duboke virove od izvora pa nizvodno do izletničkog mesta. Tu srećem Oholog, pričam mu kako sama prošao na njegovu muvu i vezujem suvu opet. Spuštamo se zajedno nizvodno i obilazimo jedan drugog. Dolazim na mesto kod kupinjaka gde mi se 2 puta javila ona kilašica, razmatram taktiku sa Oholim menjam par muva međutim ništa. on tu dobija jednu malu i krećemo nizvodno. Vraćam se do vrbe gde bezuspešno pokušavam da zeznem ponovo onu koju sam već upecao danas. Prelazimo reku i idemo o puteljkom ka šarenom platnu. Srećemo Kizu kod najuzvodnijeg vira iznad Š.P. Odlazimo nizvodno i kod Š.P. srećemo Peru koji uči klince de mušičare. Oholi mi tipuje mesto iznad ex-brvna, odatle je ona njegova slika, međutim ništa ne dobijam tu. U viru kod ex-brvna ni da pipne, nešto se javlja pod suprotonom obalom ali i ni Oholi ni ja nemamo uspeha. Odlazimo nizvodno, on levim ja desnim krakom. Tu dobijam jednu pastrmku kao prst, onda otkidam Oholijevu muvu koja se već bila dobrano raspala, pa vezujme svog parašut fazana kod otkidam na istu granu
Malo nizvodnije dobijam još jednu od oko 18cm. Izlazim iz rukavca i prelazim na obalu pokušavam da dobijem nešto u viru iznad kog je natkriveno drvo međutim nemam sreće. Na nizvodnom delu vira se javlja jedna od oko 30-35cm pokušavma nju da prevarim međutim bez uspeha. Odlazim do vira iznad Rokine kuće. Ne javlja se ništa prečešljavam brzinski taj vir, ali ni tu ništa. Vidim Marka kod pećine ispod Roke u trenutku kad mu spada mu jedna dobra riba. Pokušavam da dobijem jednu ispod kaskade međutim nije se obazirala ni na šta. Nizvodno srećem Oholog Koji nastavlja kroz kanjon, a ja i Marko idemo šumom.
Kod pačeta srećemo i Kizu, ubrzo zatim stiže i Slavko, a za njim i Oholi...
U Valjevu klopamo lepinje sa kajmakom i pršutom u Slavkovim kolima, okolo šparta brdo dobrih riba. Dogovor pada da sledeći put poranimo na
Gradac na jutarnji cug, a da večernji iskoristimo za lov na dvonoge ribe
P.S. Totalno lud dan, izvinite ako sam bio malo opširan, ali sam još pod utiskom. Namučio sam se za svaku ribu ali je vredelo.